Destinacije

Nacionalni park Sutjeska: Raj za avanturiste i ljubitelje prirode

0
Orlovačko jezero (Foto: Rafting tara)

Nacionalni park Sutjeska ima epitet najstarijeg i najvećeg nacionalnog parka u Bosni i Hercegovini, obuhvaća široko planinsko područje omeđeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, a nadvijaju ga planinski masivi Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.

Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić (2.386 m.n.v.), nalazi se na području Parka. Upravo zbog ljepote svojih vrijednosti i činjenice da se radi o netaknutoj prirodi, ovaj nacionalni park 2000. godine dospio je u II kategoriju IUCN-a (Odjeljenja UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara). Nacionalni park “Sutjeska” čuva  najraznovrsniji kompleks ekosustava u BiH, koji je i jedan od najosebujnijih na prostorima jugoistočne Europe.

U srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (1.434 ha), najočuvanija i najveća prašuma u Europi, u kojoj je od osnivanja Nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija i uplitanje čovjeka. Na jednom području ljubitelji prirodnih ljepota mogu vidjeti sve što požele – od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, planinskih pašnjaka do visokih planinskog masiva. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera, poznatih “gorskih očiju”, a tu su i impozantni kanjoni Sutjeske, Hrčavke, Jabučnice, bistrih planinskih rijeka koje su bogate potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači, kao i rijetkih biljnih vrsta, od koji su mnoge endemske. Na području Nacionalnog parka nalaze se i mnogobrojni spomenici starije i novije povijesti.

Vodopad Skakavac u Perućici, NP Sutjeska (Snimio: Ivan Dodig / Turizam24)

Nikada potpuno istražen, najveće prirodno bogatstvo te vrste u Europi, izazov za sve botaničare – strogo zaštićeni rezervat Perućica.

Planinarenje

Planinarske staze su označene i dio su bijele staze Via Dinarice. U nastavku pogledajte koje to planinarske staze preporučuju iz uprave NPS-a.

Staza I: Tjentište 559m n/v (Info centar) – Borovno – Dragoš Sedlo – Lokva Dernečište – Maglić 2386m

(dužina staze iznosi 22 km, a prosječnim tempom hoda prelazi se za 8 sati, bez odmora. Ova staza spada u kategoriju teških staza.

Opis: Od Tjentišta 559 m do Borovna 820 m dužina staze je 3 km i blagog je uspona. Put u dužini od 8 km nastavlja do Dragoš Sedla n/v 1300 m, također blažeg nagiba terena. Na Dragoš sedlu je uređen vidikovac sa kojeg se pruža pogled na Perućicu i vodopad Skakavac, Maglić, vjenačne vrhove Volujaka i površ Zelengore. Od Dragoš sedla do Lokve dernečište (1680 m) vodi lagana staza u dužini od 7 km.  Od Lokve Dernečište prva polovna staze dužine 2,5 km je lagana i prolazi se  kroz sastojine klekovine bora, dok u drugoj polovini počinje uspon za Maglić najviši vrh BiH visok 2386 m.. Ovo je teški dio staze koji vodi kroz zahtjevan dio terena, gdje se radi sigurnosti mora pomagati rukama. Na opasnim dijelovima staza je osigurana sajlom.

Staza II: Kovačev panj 620 m – Donje Bare – Gornje Bare – Orlovačko jezero 1438 m

(dužina staze je 21 km, a prosječnim tempom hoda može se prijeći za 6 sati –bez odmora). Ova staza spada u laganu kategoriju. Potreban je oprez, tjelesna kondicija i prikladna obuća.

Orlovačko jezero (Foto: Rafting tara)

Opis: Staza se sa magistralnog puta M-18 (Kovačev panj) oštro odvaja i nastavlja do Stoca u dužini 3-4 km.U ovom dijelu je izražen uspon, a sastojina crnog bora dominira prirodnim arealom lokaliteta Stoca  1250 km. Staza se nastavlja do jezera D.Bare u dužini od 3 km. Na lokaciji Donje Bare postoji odmorište kao i lovačka kuća.Ovaj dio staze smatra se laganom, a n/v jezera iznosi 1450 m. Staza nastavlja laganim usponom do jezera Gornje Bare u dužini od 3 km gdje je nadmorska visina 1640 m.Put dalje vodi ka Orlovačkom jezeru na 1438 m. Na ovom lokalitetu postoji lovačka kuća i kamp prostor.

Staza III: Donje Bare – vidikovac Borić

(dužina staze je 2 km ,a prosječnim tempom se može prijeći pješice za 40 minuta, bez odmora. Staza se ubraja u kategoriju lakih.)

Opis: staza u dužini 2 km polazi  od jezera Donje Bare 1450 m n/v  i pašnjacima vodi do atraktivnog vidikovca Borić 1475 m. Na Boriću se nalazi spektakularan vidikovac sa kojeg se pruža pogled  na okolne planinske vijence  Maglić-Volujak-Bioč, Sniježnicu, prašumu Perućicu, kanjon Vratar i Sutjesku, Stoca(sastojina crnog bora) i stari karavanski put Via Ragusa.

Staza IV: Dragoš Sedlo – Suha

(dužina staze je 11  km, a prosječnim tempom hoda može se proći za 3 sata,bez odmora. Udaljenost od Tjentišta do Dragoš sedla je 12 km. Ova staza spada u laganu kategoriju zahtjeva oprez, tjelesnu kondiciju i odgovarajuću obuću)

Opis: nadmorska visina Dragoš Sedlo je n/v 1300 m. Ovaj vidikovac predstavlja najpoznatiji i najatraktivniji prostor za fotografiranje u granicama  NPS-a, odakle se pogled pruža na prašumu Perućicu i vodopad Skakavac (75 m visok) kao i planinske vijence Maglića,Volujaka  i Zelengore . Sa Dragoš Sedla staza počinje  kroz srce prašume u dužini od 11  km i izlazi na Suhu na 650 m,koja predstavlja najspektakularniji dio kanjona Sutjeske.Na Suhoj se nalazi uređeno odmorište.Za obilazak ovom stazom važno je posjetiteljima napomenuti da je za prolaz kroz Perućicu (strogo zaštićen prašumski rezervat) obvezna dozvola uprave NPS-a i angažiranje vodiča NPS-a, kao i da je broj posjetitelja ograničen.

Staza V: Suha – Volujak n/v 2294 m

(dužina staze je 11 km, a prosječnim tempom se može prijeći pješice za 4 sata,bez odmora. Spada u kategoriju teških staza. Staza zahtjeva oprez, tjelesnu kondiciju i odgovarajuću obuću)

Opis: staza počinje sa odmorišta Suha 650 m i prolazi kanjonom Suškog potoka, do mjesta Jelovača 1069 m u dužini od 3,5 km,gdje se odvaja put za katunište Vratnice 1628 m.Dužina ovog dijela staze je 2,5 km .Staza nastavlja ispod Stoca 1985 m,preko Badnjine 2243 m masivom planine izlazi na vrh  Volujaka 2294 m u dužini od 5 km.

Staza VI: Prijevor – Maglić

(dužina staze je 2 km a prosječnim tempom se može preći pješice za 3 sata bez odmora, spada u kategoriju alpinističkih staza, vrlo je zahtjevna. Za uspon potrebna dodatna tehnička oprema  kaciga, penjački pojas, dereze i cepin. Do Prijevora se dolazi vozilima sa Tjentišta ,a dužina puta je 20 km).

Opis: staza polazi sa Prijevora,sa izvora (podnožje Maglića visine 1668 m), do najvišeg vrha u BiH Maglića 2386 m. Staza je teška, strma, zahtjevna,  alpinističkog  je karaktera, a prilikom uspona planinari su u direktnom kontaktu sa sastojinom klekovine bora (Pinus mugo) i ekosistemom sipara i pukotina stijena.

Staza VII: Prijevor – Trnovačko jezero

(dužina staze je 4 km, a prosječnim hodom se može prijeći za sat i pol, bez odmora, spada u staze lagane kategorije, potreban je oprez, tjelesna kondicija i adekvatna obuća.Do Prijevora se dolazi iz pravca Tjentišta putem dužine 20 km).

Trnovačko jezero (Foto: montenegro.travel)

Opis: polazak je sa Prijevora podnožja Maglića 1668 m.Staza vodi pravcem preko Jelovih dola i Suve jezerine na odredište Trnovačko jezero 1513 m n/v ,omiljeno sastajalište planinara i ljubitelja prirode u dužini od 4 km.Trnovačko jezero se nalazi na teritoriji Crne Gore.Na dijelu ove staze (Od Jelovih dola do Suve Jezerine) prolazi međudržavna granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Staza VIII: Prijevor – Suha

(dužina staze je 6 km, a prosječnim tempom se prelazi za oko 2 sata bez odmora. Kategorizirana je kao lagana, neophodan je oprez u donjem dijelu staze, dobra tjelesna kondicija i odgovarajuća obuća. Do Prijevora se dolazi sa Tjentišta putem dužine 20 km).

Opis: polazak je sa Prijevora kota 1668 m n/v ,staza vodi preko Makaza, spušta se na kotu Siljevac 1491 m,zatim Tunjimir 1280 m. Ovaj dio staze  u dužini od 3 km vodi rubom Perućice. Put se nastavlja niz Suški potok do odmorišta Suha.Dužina ovog dijela staze je 3 km. Na lokalitetu Suha nalazi se uređeno  odmorište.

Staza IX: Suha – Trnovačko jezero

(dužina staze je 14 km, sa prosječnim tempom se može prijeći za 4 sata, bez odmora. Spada u red laganih staza gdje je potreban oprez, tjelesna kondicija i adekvatna obuća).

Opis: polazak je s početne tačke Suha gdje se nalazi uređeno odmorište.Staza vodi kroz Suški potok do Suve jezerine (1357 m) u dužini od 11 km,gdje se uklapa na stazu koja sa Prijevora vodi na Trnovačko jezero.Od Suve jezerine do Trnovačkog jezera udaljenost je 2 km.

Trnovačko jezero još nazivaju i Volujačko jezero ,jer se nalazi u vjenačnom kompleksu Volujak-Maglić, a pripada teritorijalno Crnoj Gori.

Biciklizam

Biciklizam je sve popularniji način rekreacije. U NP Sutjeska su prepoznali trendove, te mapirali staze. Najpopularnija je ona od Tjentišta (Info Centra) do Orlovačkog jezera u dužini 48km.

Ka izvoru Sutjeske (Foto: mtb.ba)

Staza počinje na Tjentištu kod Info centra gdje je moguće iznajmljivanje bicikala. Preko Milin klada vozi se do kanjona Hrčavke u dužini 12 km, dalje se nastavlja sljedećih 6 km do jezera Donje Bare ( 1450 m n/v). Ova biciklistička tura podrazumijeva povratak u kanjon Hrčavke i dalje prema Dobrom dolu 1440 m u dužini od 13 km. Dužina staze od Dobrog dola do Ljubinog groba (1600 m n/v ) je 4 km. Put dalje vodi preko  Crnog i Bijelog  jezera do Starog katuna, 3 km. Stari katun  (n/v 1600 m) je još uvijek aktivan i atraktivan je za odmor posjetitelja gdje mogu vidjeti dio etnografskog nasljeđa ovog planinskog područja. Na lokaciji katuna u autentičnom ambijentu svake ljetne sezone borave stočari iz Hercegovine, stada pasu na pašnjačkim površinama Zelengore i posjetitelji mogu kupiti mliječne proizvode u ovom katunu. Staza nastavlja do katuna Zavidež (1500 m ) i njena dužina je 4 km , pa se dalje spušta do Džafer potoka i priključuje na makadamski put Kalinovik – Zelengora. Relacija Zavidež – Džafer potok je dužine 2 km. Zadnji dio staze je do Orlovačkog  jezera (1500 m ) i iznosi oko 4 km dužine. Na Orlovačkom jezeru nalazi se lovačka kuća i prostor za kamp.

U planu je izgradnja Bike Parka u sklopu Nacionalnog parka.

Vidikovci

Uređeni i označeni vidikovci daju posjetiteljima zapanjujuće poglede na prirodne atrakcije Nacionalnog parka Sutjeska.

DRAGOŠ SEDLO (1280 m.n.v.)

Pogled sa Dragoš Sedla (Snimio: Ivan Dodig / Turizam24)

Od parkinga na Dragoš Sedlu, stotinjak metara duga staza dovest će vas do vidikovca. Pod vama se odjednom otvara, pomalo zastrašujuća u svojoj ljepoti, duboka, šumovita uvala, gotovo potpuno nepristupačna. U srcu te iskonske ljepote huči vodopad Skakavac padajući u ponor sa preko 70 m visine. Na drugoj strani kotline se naglo izdižu kamene litice Volujka, lijevo se izdiže najveći vrh Bosne i Hercegovine, Maglić, a desno u daljini, preko kanjona Sutjeske, vide se vrhovi Zelengore. Nezaboravan pogled!

BEŠKITA (1240 m.n.v.)

Vidikovac Beškita (Snimio: Ivan Dodig / Turizam24)

Rendžer NPS na vidikovcu Beškita (Snimio: Ivan Dodig / Turizam24)

Također, na putu od Tjentišta do Dragoš Sedla (10 km), par stotina metara prije parking prostora na Dragoš Sedlu, nalazi se početak pješačke staze koja vodi do vidikovca Beškita. Od glavnog puta do vidikovca Beškita potrebno je oko 20 minuta pješačenja. Sa vidikovca, koji se sastoji od dva platoa međusobno povezana stazom, se pruža fantastičan pogled na Perućicu i dolinu heroja – Tjentište. Vidikovac se nalazi na nadmorskoj visini od 1275 m.

PRIJEVOR (1668 m.n.v.)

Prijevor (Snimio: Ivan Dodig / Turizam24)

Ako produžite putem još oko 8 km dolazite do Prijevora. Put koji vodi ka Vučevu, odvaja se lijevo, a naš put poludesno uranja u gustu šumu, da bi odjednom izbio na plato ispod samog vrha Maglića. Prijevor! Iznad vas Maglić, a ispred se pružio čitav lanac vrhova – od Trnovačkog Durmitora, Studenca i Badnja na Volujku i Zelengorskih visova u daljini. Prijevor se nalazi na 1668 m nadmorske visine.

BORIĆ kod jezera Donje Bare na Zelengori (1475 m.n.v.)

Kada krenete od jezera Donje Bare, prijatnom stazom u dužini 400 m koja vodi ka ivici kanjona Sutjeske, doći ćete do vidikovca Borić (1680 m/n.v). Sam vidikovac je smješten između Siljevice i Planinice, ali bez obzira na to što su ovi vrhovi viši od Borića pozicija mu je takva da dominantno „izlazi“ na oštru strminu prema Sutjesci odakle se vidi cijeli kanjon i planine Vučevo, Maglić, Volujak, prašuma Perućica, Dragoš sedlo i Prijevor, dolina Tjentišta, ostaci starih gradova Vratar i Vratac, kao i Kosman.

Smještaj

Nacionalni park nudi različite vrste smještaja od hotelskih jedinica preko vila, paviljona, bungalova do planinskih kuća. Više o cjelovitoj ponudi možete pronaći na službenim web stranicama Parka.

Savjeti

Boravak i kretanje u planinama mogu biti potencijalno opasni. Planinarenje na etapama Via Dinarice zahtjeva prethodnu obuku, iskustvo i dobru opremu. Osobe s manje planinarskog iskustva trebaju unajmiti vodiča ili se držati neke organizirane ture. Kao i na svakoj planinarskoj destinaciji trebaju se pridržavati sljedećih mjera opreza:

  • Opis svoje rute kretanja ostavite nekom od članova svoje obitelji ili prijateljima, a prije odlaska iz planinarskog doma ili iz hotela ostavite informaciju gdje idete toga dana.
  • Ako je vrijeme loše, nemojte kretati na eksponirane staze i visoko u planine.
  • Uvijek nosite toplu i vodootpornu odjeću.
  • Uvijek nosite komplet za prvu pomoć, vreću za preživljavanje ili astro-foliju, kao i baterijsku lampu i pištaljku.
  • Uvijek nosite dovoljno vode kako bi ste spriječili dehidraciju, kao i nešto hrane.
  • Koristite usluge vodiča Nacionalnog parka – U Parku su zaposleni certificirani i specijalizirani stručni vodiči, koji će Vam pružiti potrebnu pomoć i Vaš boravak učiniti ugodnijim, sigurnijim i korisnijim. Park Vam nudi vodiče za: planinski turizam, kanjoning, znanstveno-edukativni turizam, kulturno-povijesni turizam, ekoturizam.
  • Odgovornost prema prirodi – osim svojih stopa ne ostavljajte ništa u prirodi.

Žabljak: Međunarodni znanstveni skup o medijima i turizmu

Previous article

Javni poziv jedinicama lokalne samouprave za učešće u projektu Via Dinarica

Next article

You may also like